Štovani Potpredsjeniče,
zovem se Vedrana Rudan, osnivačica sam Udruge švicaraca UŠ, pokrenula sam akciju Cipelom na Guvernera. Pozvala sam hrvatske uši da Rohatinskom šalju stare cipele i probude ga iz drijemeža. Niste čuli za nas jer nemate kredita.
Mi smo digli stambene kredite u švicarcima, rata nam raste iz sata u sat. Doduše, ovih dana su nam smanjili kamatu za 0,20%. Što biste Vi učinili da Vam plaća skoči za 0,20%? Nazvali biste Ustavni sud pa im naredili da to 0,20% pretvore u 200%.
Znam za Vašu intimnu vezu sa Ustavnim sudom jer sam gledala zasjedanje Sabora. Stvarno možete nazvati Ustavni sud i zabraniti SDP? Meni se to čini super.
Tko je tamo glavni? Ona ženska? Nju ćete nazvati? Čime ćete je uvjeriti da ukine SDP? Ne, ne vjerujem Vam! Vi ste čovjek u godinama, imate i stent u žili, takvo uvjeravanje moglo bi Vas glave doći. Doduše, ovo zasjedanje Sabora pokazalo je da ste u punoj formi kad treba udariti ispod pojasa. Možda Vaš đokica zaista još ne počiva u miru? Baš je bilo dobro.
Vi ste čarobnjak, Vi ste Bog, Vi možete ukinuti partije, sa crnom zemljom sastaviti Ustavni sud…Heroju naš! I to ne od jučer. Bili ste tužilac u Osijeku pa su Vas, zato jer ste se hrabro borili za ljudska prava, to je u Jugoslaviji bio smrtni grijeh, strpali u buharu. Tamo ste čamili dugih i predugih nekoliko mjeseci.
Plemeniti, kakav Vas je dragi Bog stvorio, nepismenim ste uznicima pisali žalbe. Toliko su bile dobro napisane da ste ispraznili zatvor. Napišite žalbu i u naše ime. Privrednoj banci Zagreb, Zabi, Poštanskoj banci, Splitskoj, Erste, Hypo, Podravskoj, Slatinskoj, Istarskoj kreditnoj, Credo…
Napišite da je smanjenje kamate koju će nam obračunati ovog mjeseca uvreda, neka nam zaračunavaju evropske kamate. Ili, bolje, nazovite Ustavni sud, ukinite banke a nama oprostite dugove naše. Care!
Kad se samo sjetim slučaja Zec. Zaboravili ste onu malu Zec koju su ubili mračni likovi zato jer je imala dvanaest godina? Dečki su smaknuli nju i mamu i oca njena jer su Sabor, najvjerojatnije, opskbljivali otrovanim mesom. To je na Hrvatskoj teve rekao Vaš kolega Domljan.
Vi ste, legendo, herojima koji su umlatilili trovače Zec pomogli da brisnu. Sve u skladu sa zakonom. Da su oni Zečevi poživjeli i Vas bi otrovali pa bi ova ponosna zemlja ostala bez najvećeg hrvatskog političara, najboljeg poznavatelja Ustava, najhrabrijeg borca za dobrobit Hrvatske, velikog katolika i velikog jebača?
Uvijek se razgalim kad se sjetim kako ste jednom na teve ljupko rekli da ste imali ljubavnicu, dvadeset ili trideset godina, ali se niste htjeli razvesti jer ste \”katolik\”. To mi je bilo super. Sve što ste radili i sve što činite, sve je to u Božje ime?
Kasnije ste se ipak razveli. Više niste \”katolik\”? Nema Boga? Ima Ga! On nam Vas je poslao da vječno bdijete nad sudbinom Hrvata pa tako i nas ušiju. Znamo da ste prije ovoga rata bili poput nas, bauljali ulicama i tužno pjevali: \”Druže Tito Josip Broz, Vlado ti je gol i bos\”.
I još ste na ćirilici od četnika tražili da Vas prime u svoje advokatsko krilo. Na guzici su Vam se sjajile jedine hlače, za četničkim šankom četnici su Vam plaćali špricer. Vi ste tada, o naivna dušo slavonska, mislili da nisu svi Srbi četnici i da su naša braća.
Luda sam za Vama. Jak a tako topao. Volite pjesmu \”Ja se konja bojim\”. Stvarno se bojite konja? A što Vama konj može? Da Vas i tresne kopitom konjusini bi se razvalilo kopito a Vi biste, nakon okršaja sa sirotom, u međuvremenu pokojnom životinjom, objašnjavali novinarima ulogu Ustavnog suda u zatiranju crvenih vragova.
Drago mi je da ste napredovali u odnosu na tužna vremena kad ste u Beogradu ubijali špricere. Imate stan u Osijeku, stan u Zagrebu, kuću na moru…
Jednom sam Vas vidjela na fotografiji. Plutali ste na površini, tjelohranitelji svuda oko Vas. Mora da je dobar osjećaj biti bitan i na suhom i u mokrom. Želim reći, nama ušima baš takav treba. Amfibija. Čovjek od rostfraja obogaćenog osiromašenim uranom. Od materijala od koga ste Vi sazdani Francuzi su proizvodili suđe čija je upotreba u međuvremenu zabranjena zbog toksičnosti. Ali može izdržati atomsku eksploziju.
Kad Vam je poginulo dijete u Indiji smogli ste snage i državnim avionom krenuli u tu daleku zemlju otkriti što se zapravo dogodilo. Mi našim malim ušima ne možemo kupiti ni komplet duda, koštaju pedeset kuna. A da naše dijete umre daleko, daleko? Čime bismo mi platili najam državnog aviona? Imamo samo stan a on nije naš nego bančin.
Ovo nije fer? Ovo sa Vašim djetetom? Zašto Vam se, možda, tako čini? Naša djeca svakodnevno u Vašoj zemlji umiru od bolesti, gladi, depresije, beznađa, tuge… Nikoga za to nije briga. Naši starci na stent čekaju mjesecima a Vama su ga ugradili u pola sata, da nas, ne daj bože, ne napustite. Kao da je to uopće moguće.
Vjerujte mi, kad na teveu ugledam Vaš lukav poluosmijeh, Vaše rumene obraščiće, Vaš dobroćudni lik, padne mi na pamet, to je jedina osoba koja nama ušima zaista može pomoći. Čovjek koji je onako sredio Zečeve može podaviti i ove naše prestrašne banke.
Pomagajte, gospodine Šeks. Ne morate žuriti. Ja, uš, vjerujem u Vas jer znam da će, kad hadeze izgubi izbore, i poslije Šeksa biti Šeks.
No Responses